Radionica Lastovo 2018. TEMPORALNE MREŽE ZAJEDNIČKOG

Radionica Anatomije otoka Lastovo 2018.

TEMPORALNE MREŽE ZAJEDNIČKOG

18.25. rujna 2018.

 

Govoreći o zajedničkom dobru, polazimo od četiri osnovna pitanja: kako se određuje pripadnost zajednici (koja upravlja zajedničkim dobrom), što je sadržaj zajedničkog dobra, kada i pod kojim uvjetima ga se može koristiti, te koji je najbolji način odlučivanja o njemu. Za sve one koji tragaju za odgovorima na ova pitanja otoci predstavljaju zanimljivu adresu: zbog svoje prostorne ograničenosti otočna su društva oduvijek bila upućena na suradničke i fleksibilne modele u korištenju raspoloživih resursa, dok je izloženost otoka trajnim i privremenim migracijama iziskivala stalno propitivanje i rekonstituiranje pojmova zajednice i zajedničkog. Moglo bi se reći da nepobitna, čvrsta granica (otoka) uvjetuje mekše ili dinamičnije unutarnje granice, što onda rezultira kompleksnim, kroz vrijeme vlasnički fluidnim mjestima i njihovim mrežama – neposrednim predmetom ove radionice.

 

MREŽE ZAJEDNIČKOG

Mikrolokalno, od tipologija stanovanja do inženjerskih rješenja, otok Lastovo nam pruža relativno malo istražene, a vitalne primjere održavanja života na otoku kroz višetisućljetnu povijest, uključujući i one primjere koji bi mogli i trebali provocirati promišljanje budućih prostornih, ali i društvenih modela. Tradicija zajedničkog korištenja ograničenih resursa na Lastovu pokazuje kako se samoodrživo upravlja poljoprivrednim zemljištem, pomorskim dobrom, prometom, otpadom, slivnim vodama, tradicionalnim manifestacijama, pa čak i turizmom kao razmjerno novom pojavom koja uvjetuje sezonski karakter mjesta odnosno njihovu višestrukost, što je dodatni konceptualni i planerski izazov.

Lokacija projektnog zadatka je Selo, srednjovjekovno i do danas funkcionalno, iako dijelom napušteno naselje smješteno na padini, u unutrašnjosti otoka. Arhitektonski i urbanistički element od vitalne društvene važnosti u Selu jest, primjerice, sular - velika terasa uz prvu stambenu etažu, u pravilu ograđena dugim klupama za sjedenje i zasjenjena pergolom. Za svako susjedstvo postoji po jedan – zajednički. Sulari su i značajne točke okupljanja na ruti tradicionalne godišnje karnevalske svečanosti, Lastovskog poklada, kada se otvaraju svima. Zajedno s putevima i trgovima, čine kompleksnu mrežu prostora s velikim bogatstvom naslaganih identitetskih odrednica. Mogu poslužiti kao mapa iz koje čitamo povijesni karakter čitavog naselja, ali i same ideje zajedničkog, privatnog i javnog. Stalni i privremeni doseljenici u Selo ugrađuju u te već hibridne prostore vlastite narative koji postepeno mijenjaju i dopunjuju mrežu. Njezina nova identifikacija, određivanje suvremenog karaktera i spekulacija oko modifikacije, prostori su za opažanje i reakciju.

 

ZADATAK

Zadatak radionice jest temeljem interpretativnih karata mreže gradskih prostora pogodnih za različite oblike zajedničkog korištenja proučiti postojeće prakse upravljanja i uvjete raspolaganja tim prostorima, a potom osmisliti minimalne rekonstrukcijske zahvate, ali i predložiti nove oblike individualnog i kolektivnog stvaralaštva i “performansa” koji bi obogatili i učvrstili mreže zajedničkog utkane u fizičku strukturu naselja. Za veliko mjerilo bit će potrebno identificirati različite grupe koje sačinjavaju dinamični mozaik zajednice i odrediti njezine povezujuće značajke. Vodeći se primjerom karnevala, u malom se mjerilu mogu osmisliti dodatni oblici interakcija i kolektivne prakse koji bi potaknuli vantržišne vidove suradnje i dijaloga između ovih grupa poput turista, sezonskih radnika, različitih kategorija “ukorijenjenog” stanovništva i skorijih “došljaka”. Skup rezultata trebao bi činiti mozaik sačinjen od opipljivog pejzažno-urbanističkog koncepta pogodnog za udomljavanje predloženih društvenih praksi i neopipljivog, ali promišljenog ekonomskog mikro-modela koji bi omogućio financiranje zamišljenih sadržaja i predstavljao oblik egalitarne i solidarne interakcije. Lokalnoj zajednici ostaju korisne upute, konkretne ideje za rekonstrukciju ili adaptaciju zgrada, promišljene intervencije u zajedničkim prostorima, prijedlozi inventivnih načina održavanja sulara i javnih vrtova, mjesta za razmjenu osobnih priča, mjesta za gradnju novih identiteta.

 

SUDJELOVANJE

Radionica je prvenstveno namijenjena studentima arhitekture, urbanizma, pejzažnog projektiranja, humanističkih znanosti (posebno kulturne antropologije i povijesti), dramskih umjetnosti i ekonomije. Polaznicima će na raspolaganju stajati obimni pripremni materijali, dok će ih kroz analitičku i projektivnu fazu zadatka voditi internacionalni i transdisciplinarni mentorski tim. U sklopu radionice bit će održano nekoliko stručnih predavanja, a gostujući će predavači prisustvovati internim prezentacijama radova. Za kraj je predviđena javna prezentacija.

 

Prijave na mail:        info@anatomija-otoka.com

Aplikacija:                 životopis i motivacijsko pismo

Rok za prijave:         do 15. lipnja 2018.

Kotizacija:                150,00 kn

(uključuje sudjelovanje u znanstveno-stručnom programu simpozija i radionice,  izlet i završnu zabavu)

 

MENTORS

  • Toshiki Hirano, University of Tokyo
  • Elisabeth Luggauer, Würzburg University
  • Aleksander Saša Ostan, Ljubljana Faculty of Architecture
  • Sano Satoshi, Eureka Architects and Keio University, Tokyo

 

GUEST LECTURERS

  • Davisi Boontharm, Meiji University, Tokyo
  • Sara Jurinčić, independent architect and filmmaker, Zagreb/Zadar
  • Nevena Kereša, independent architect, Vienna
  • Darko Radović, Keio University, Tokyo
  • Nenad Starc, Zagreb Institute of Economics
  • Sean Turner, LAG5, Lastovo

 

CONCEPT AND ORGANIZATION

  • Mariana Bucat, Dobre Dobričević Association
  • Ana Jeinić, Anatomy of Islands
  • Diana Magdić, independent researcher and activist

 

 

PROGRAMME

September 18th

  • Registration of participants
  • Introductory speeches by guest lecturers

September 19th

  • Presentation of the workshop topic and program
  • Introduction of organizers, supervisors, guest lecturers, and critics
  • Introduction to the context and location of the project task in the form of a guided field visit
  • Introduction into the methods of ethnographic research

September 20th–23th  

  • Morning lectures by workshop leaders and guest lecturers
  • Field research and group work on the project task
  • Interim presentations of projects with workshop leaders and guest critics
  • Organized dinner with representatives of the local community

September 24th

  • Public presentation of projects/Exhibition opening

September 25th

  • Organized leisure activities

 

SCHEDULE OF LECTURES

 

September 18th

17:00

Nenad Starc

Insularity vs. Islandness: An Emerging Issue in Island Development

17:50

Sean Turner

Understanding Lastovo: Geographic Perspectives on Island Life and Functioning

18:40

Darko Radović + Davisi Boontharm

Some Thoughts About Starting the Project / All About Drawing

 

September 19th

09:00

Diana Magdić and Ana Jeinić

Welcoming address/Introduction of mentors and guests

17:00

Elisabeth Luggauer   

Perceiving Cities: Ethnographic Methods for Research in Urban Spaces

 

September 20h

11:00

Sara Jurinčić

Integration between Tourism and the Local Population / Shaping New Public Spaces within Tourist Destinations

12:00

Nevena Kereša

ReVillage: Revitalisation of Rural Architecture along the Adriatic Coast

 

September 21st

09:00

Toshiki Hirano

Questions of Aesthetics

 

September 22nd

09:00

Sano Satoshi

Small Spaces as the Public/Private Interface

 

September 23rd

09:00

Saša Ostan

Specific View on Mediterranean Archi-Culture and Islands

 

 

Radionica Lastovo 2018. TEMPORALNE MREŽE ZAJEDNIČKOG
Studentski radovi 2018.

RADIONICA LASTOVO 2018.

RADIONICA LASTOVO 2018. Studentski radovi 

Studentske radove pogledajte u rubrici NOVOSTI od 6.11.2018.

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška