Vrijeme otočanki – etnografija stvaranja budućnosti na otoku Lastovu

Srijeda - 28.09.2022.

Predavači

U ovome ćemo izlaganju obuhvatiti iskustva migracija žena na otok Lastovo tijekom
posljednjih dvadesetak godina te njihove percepcije otočnog vremena i temporalnosti.
Posebno ćemo se usmjeriti na stvaranje budućnosti (osobne i otočne) kao jedan od aspekata
donošenja odluke o migriranju na najudaljeniji naseljeni hrvatski otok, o nadanjima,
očekivanjima i strahovima prije doseljavanja, ali i ostvarenjima, mogućnostima i
potencijalima koje su proizašle iz dolaska u otočne zajednice. S namjerom propitivanja
rodnoga aspekta gradnje budućnosti, dio ćemo izlaganja posvetiti i pregledu dosadašnjih
reprezentacija ženskih otočnih iskustava.
Prikazi i percepcije iskustava vremena u životima otočana od početaka su istraživanja
otoka rodno obilježene, oblikujući svojevrsne rodne temporalne geografije.
Brojnost naziva, stereotipa i uzrečica o bodulkama i vlahinjama pokazuju da su otočanke
i doseljenice na otoke često dvostruko stereotipizirane, s obzirom na društveni
status i na rodnu pripadnost. Ove su stereotipne predodžbe dugotrajne i dugovječne,
smještajući žene u zatvorene i statične vremenske okvire.
Iz povijesnih, pravnih, lingvističkih i etnografskih izvora vidljivo je da su otočanke
najčešće opisivane ulogom, položajem i baštinom žena u određenom otočnom prostoru/
ima: u privatnoj sferi kućanstva i obitelji, kroz ženske (uglavnom kućanske i poljoprivredne)
poslove te kao čuvarice otočnih tradicija i vrijednosti. U istraživanjima otočnih
zajednica u većini slučajeva su predstavljane svojom ulogom u reprodukciji, othranjivanju
i odgoju, u kružnom, cikličnom, “ženskom” vremenu (Kristeva 1986), podređenom
rutini, repetitivnosti, postojanosti, trajanju i potrebama drugih te brizi za druge. Uočljiva
je bezvremenost ili temporalni modalitet zadržavanja vremena u čekanju, odgađanju,
strpljenju i izdržavanju (Baraister 2009). U drugoj polovici 20. i 21. stoljeću događa se
pomak od proučavanja uloga i položaja žena u tradicijskoj otočnoj kulturi prema istraživanju
rada žena u otočnim tvornicama i turizmu. Bilježi se aktivno žensko sudjelovanje
u otočnom ekonomskom privređivanju i gospodarenju te promjene u svakidašnjici, mobilnosti
i rodnim odnosima unutar obitelji. Narative o statičnosti i podređenosti zamjenjuju
oni o prihvaćanju promjena i spremnosti na heterogene temporalnosti.

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška