Studij otoka – posebni akademski izazov

Nedjelja 29.9.2019.

Predavači

  • Doc.dr.sc., Stjepan Šterc, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek
  • Dr.sc. Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo,, Stjepan Šterc, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Studij otoka-posebni akademski izazov

Hrvatska obala izgrađena u vapnencu i dolomitu s preko tisuću otoka (točnije 1244; 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena) i mediteranskom klimom, potencijalno je u razvojnom smislu najvažniji hrvatski prostor nevjerojatnih posebnosti i prostornih i društvenih vrijednosti kakve se malo gdje susreću u našem zemaljskom okruženju. Nije to samo naša subjektivna percepcija, lokalna i nacionalna povezanost ili identitetska uvjetovanost, već po znanstvenim parametrima izmjerena posebnost kojoj se mora znanstveno pristupiti sa svih relevantnih aspekata, a u projekcijskom i modelskom smislu postaviti u razvojne temelje na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Nikad razvojne koncepcije nisu dosad apostrofirale hrvatsko otočje sa svim njegovim potencijalima kao prostor prema kojem se moraju usmjeriti izravni poticaji poreznog sustava, iako je bilo blagih pokušaja sa Zakonom o otocima i ipak mnogih dosad idealističkih znanstvenih povika čiji su se glasovi gubili u teorijskim ekonomskim doktrinama koje nisu dale gotovo nikakve rezultate, pogotovo ne u demografskom smislu. Razvoj djelatnosti baziranih na nacionalnom prostornom i društvenom bogatstvu i njihovo poticanje temelj je nacionalne ekonomije, koliko god nas velikani gospodarske i javne scene uvjeravali u suprotno.

Ne želimo li izgubiti razvojnu funkciju otoka u nacionalnom smislu potpuno je jasno kako se prema takvom prostoru treba usmjeriti studijska akademska razina na kojoj bi se razmatrale s multidisciplinarnog aspekta sve relevantnosti. Definirajući tzv. vanjski predmet interesa (prostor hrvatskog otočja) i u njemu ukupni potencijal te sve zakonitosti i uzajamnosti, moguće je razraditi i studijski koncept. Temeljem iskustva ustrojavanja potpuno novog Studija demografije i hrvatskog iseljeništva i postojećih predmetno sličnih međunarodnih studija u drugim zemljama (posebno u nama dragom Islandu koji je u Isafjorduru ustrojio Studij obala), postavljen je i prijedlog Studija otoka. Međunarodni je znanstveni skup u okviru Anatomije otoka posebna prilika za njegovu prezentaciju.

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška