Otočna funkcionalnost poluotoka Pelješca

Nedjelja 29.9.2019.

Predavači

  • studentica 2. godine diplomskog studija, Smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Geografija, , Anamarija Kurilj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Otočna funkcionalnost poluotoka Pelješca

Poluotok Pelješac svojim geografskim i ostalim položajima, uskoćom kontinentalne povezanosti i izduženim oblikom duboko usmjerenim u more, formalno nije otok u klasičnom smislu otočnog poimanja, no obzirom na način života njegovih stanovnika, ukupnu prostornu marginalizaciju i osnovnu funkcionalnost moguće ga je u analitičkom i planerskom smislu razmatrati kroz otočnu posebnost. Vremenska je i prostorna dostupnost pelješke populacije prema regionalnim kontinentalno-obalnim centrima vrlo slična ili gotovo ista kao i kod većine otoka, a demografski su negativni procesi i pogotovo buduće najave negativnih trendova, preslika otoka u pravom smislu.

Prostorno-planerski razvojni pristup poluotoku Pelješcu, odnosno njegovom prostoru i stanovništvu, trebao bi biti postavljen po istom modelu kao i za otočnu problematiku, a tek je pitanje kakve će nove uvjetovanosti i funkcionalnosti u prostoru donijeti izgradnja Pelješkog mosta. Namjera mi je ovim izlaganjem razmotriti, prema nizu osnovnih, primarno demografskih parametara, upravo tu otočnu funkcionalnost prostora koji formalno nije otok i pridonijeti razumijevanju formiranja funkcionalnih prostornih cjelina u interesu domicilnog stanovništva i stanovništva koje privremeno boravi u njemu.

Obzirom na silinu demografske destrukcije poluotočnog i otočnog prostora izrazita je potreba razvijanja modela demografske revitalizacije žele li se i dalje zadržati temeljne funkcije prostora i valorizacijske mogućnosti poluotočnog (otočnog) potencijala. Poodmaklost negativnih demografskih trendova potvrđuje nam dostizanje gornje moguće razine revitalizacije domicilnom populacijom pa je jasno kako će se ona morati provoditi primarno imigracijskom varijantom i komplementarnom stimulativnom populacijskom politikom. Pritom se postavlja ključno pitanje: koliko će i u kojoj mjeri nova populacija mijenjati ustaljene poluotočne (otočne) životne navike, način života i rada i ukupni otočni identitet? Odgovore na ta i slična pitanja pokušat ću dati u ovom radu (izlaganju).

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška