Klimatske promjene i otoci

Ponedjeljak - 26.09.2022.

Predavači

  • dr.sc., Mirko Orlić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

Klimatske su promjene vidljive ne samo u atmosferi, nego i u mnogim drugim dijelovima klimatskog sustava – primjerice, u oceanima. Također, promjene srednjeg stanja Zemlje prate i promjene u pojavi ekstrema, a ove potonje obično izazivaju veće probleme nego što ih stvaraju postupne promjene prosjeka. U prošlosti, temperatura zraka mijenjala se na vremenskim skalama u rasponu od tisućljetnih do dekadnih pa i manjih od toga. Od početka dvadesetog stoljeća, globalna temperatura zraka povisila se za oko 1ºC, što je većim dijelom bilo povezano s antropogenom emisijom stakleničkih plinova, a donekle i s prirodnim procesima. Pritom je bila vrlo izražena prostorna promjena porasta temperature zraka, što je dovelo do promjena atmosferske dinamike i do razvoja ekstrema. S ciljem izrade projekcija globalnih i regionalnih temperatura zraka, razvijeni su odgovarajući modeli te su testirani na opaženim vremenskim nizovima. Modeli pokazuju da se do kraja ovoga stoljeća može očekivati daljnji porast globalne temperature zraka u iznosu od 2.3–4.7ºC, nastavi li se emitirati stakleničke plinove bez ograničenja. Opažanje i modeliranje se također koriste kako bi se istražila varijabilnost oborine u prošlosti i njene očekivane promjene u budućnosti. Kad je riječ o oceanima, razmatraju se različiti parametri: temperatura, salinitet i intenzitet cirkulacije. Međutim, posebno je zanimljiva varijabilnost morske razine, koja se u prošlosti očitovala tijekom stotina tisuća godina i koja je od početka dvadesetog stoljeća dovela do podizanja globalne morske razine za oko 20 cm. U Sredozemnom moru, morska se razina neko vrijeme podizala relativno sporo, ali je u novije vrijeme došlo do ubrzavanja toga procesa. Ponovno, modeliranje se koristi kako bi se reproducirala opažanja i kako bi se izradile projekcije porasta ne samo globalne, nego i regionalne morske razine. Očekuje se da će se do kraja ovoga stoljeća globalna morska razina dodatno podignuti za 59 – 97 cm, ako ne dođe do znatnog smanjenja emisije stakleničkih plinova. Povremeno, more preplavljuje obale i danas, posebno kad dođe do razvoja olujnih uspora. Takve poplave ugrožavaju razna mjesta u svijetu, a najpoznatije su poplave koje su u novije vrijeme pogodile New Orleans, Mjanmar i New York te brojne pacifičke otoke (Kiribati, Nauru, Tuvalu). I u Jadranu su mnoge lokacije izložene poplavljivanju. Uslijed podizanja morske razine, pojave poplavljivanja će se u budućnosti intenzivirati. Ranjivost obalnih područja analizira se širom svijeta, a prvi su nalazi objavljeni i za pojedine dijelove jadranske obale (uključujući otok Rab i šibenski arhipelag). 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška