Jadranski otoci – mogu li endogeni potencijali postati opterećenje za okoliš

Ponedjeljak - 26.09.2022.

Predavači

Otoke obično shvaćamo kao opustjele krajeve, ali zbog sve veće potražnje za odmorom u prirodnom okruženju, otoci, posebino oni površinom mali, sezonski se pretvaraju u prenaseljena područja izložena riziku degradacije prirodnog okoliša. Znanstvena literatura koja obrađuje temu morskog otpada u obalnim krajobrazima jadranskih otoka je skromna. Stalno naseljeni otoci imaju dobro regulirano gospodarenje komunalnim otpadom (Zakon o otocima, 1999.; 2002.; 2018.; Nacionalni program razvoja otoka, 1997.), ali je poseban problem alohtoni otpad nakupljen na obalama sinergijskim djelovanjem olujnih vjetrova, valova i dominantnih morskih struja. Upravljanje takvim krutim otpadom trebalo bi biti jedno od krucijalnih pitanja u upravljanju okolišem (Europski zeleni plan, 2019.). Područja istraživanja bili su otoci Lošinj (74,36 km2 ) na sjevernom i Vis (89,72 km2 ) na srednjem Jadranu. Zajedničko obilježje im je neodoljiva atraktivnost u mnogim pogledima. Stoga je turizam glavna pokretačka snaga sadašnjeg i budućeg razvoja tih otoka. Međutim, prikupljeni podaci o morskom otpadu deponiranom na obalama otoka, dokazuju opasnost od opterećenja okoliša zbog glavnih gospodarskih djelatnosti s naglaskom na turizmu. Metodologiju za kvantitativnu i kvalitativnu procjenu nanosa morskog otpada u obalnom području utvrdili su znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru i s Fakulteta zaštite okoliša u Velenju, Slovenija. Koncipirana je kao pristup temeljen na holističkim pokazateljima (cjeloviti geografski model) i preliminarno je primijenjena u istraživanju na kornatskom arhipelagu 2018. godine. Primjenjujući vrednovanje temeljeno na geografskim integriranim indikatorima, analizirano je 19 lokacija s otpadom na viškom priobalju i 8 na otoku Lošinju. U prosjeku je na oba otoka prevladavajući tip otpada podrijetlom iz biomase (poljoprivredni otpad, krupno drvo) i to na Visu 51,1 % i na Lošinju 55,0 %. Posebice zabrinjava udio plastičnog otpada: 48,8 % na Lošinju i 53,7 % na Visu. Geografski smještaj područja istraživanja (izloženost obala valovima, vjetrovima i morskim strujama, kao i tipovi obale) mogao bi biti razlog činjenici da je na lošinjskoj obali zabilježeno puno manje smeća (17,7 m3 ), nego na obalama otoka Visa (93 m3 ).

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška