Demografija arhipelaga – migracija kao način života

Nedjelja 29.9.2019.

Predavači

Demografija arhipelaga – migracije kao način života

Stanovništvo hrvatskih otoka čini mali udio u ukupnoj svjetskoj otočnoj populaciji, ali i površna usporedba s drugim arhipelazima pokazuje da dijele iste negativne demografske trendove. Otočne zajednice doživjele su nepovratnu demografsku destabilizaciju. Razlozi su, prije svega, u snažnom iseljavanju s hrvatskih otoka tijekom 20. stoljeća. Naime, početkom 20. stoljeća ekonomski temelj otočnog kućanstva, koji je u značajnom udjelu počivao na vinogradarstvu, oslabljen je propašću vinograda, što je potaknulo emigraciju, ponekad privremenu, ali češće trajnu. Velik broj mladih, radno-aktivnih otočana iselio je s otoka, čime je trajno izmijenjena demografska struktura arhipelaga, ali i ukupnoga otočnog gospodarstva. Nakon Drugoga svjetskog rata otočani sve češće iseljavaju u ekonomski razvijenija područja u zemlji, većinom u obalne gradove i Zagreb. Na otocima raste udio starijeg stanovništva, opada broj gospodarskih aktivnosti, a napušten je znatan broj malih otočnih naselja. Istraživanja o načinu života starih otočana potvrđuju aktivan životni stil do duboke starosti. Čak je i dio starijih stanovnika, s pogoršanim zdravljem i funkcionalnim statusom, spremno preuzeti aktivnu ulogu u zajednici. Istraživanja provedena na malim i srednjim otocima pokazala su da svijest o malenosti i krhkosti otočnih zajednica dovodi do većeg prihvaćanja promjena koje donose doseljenici s kopna. Posljednjih nekoliko desetljeća izloženost otočnog stanovništva raznim utjecajima s kopna utječe na različite aspekte tradicionalnog načina života pojedinca. U velikoj mjeri, osjećaj pripadnosti homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici i jake unutarnje veze zajednice još uvijek određuju njihov otočni identitet.

 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška