STUDENTSKI RADOVI ANATOMIJE OTOKA

STUDENTSKI RADOVI ANATOMIJE OTOKA

Boško Budisavljević

 

U sedam godina na radionicama Anatomije otoka studenti su izradili 33 rada. Impozantan broj. Kako izgledaju ti radovi ? Mogu se svrstati u klasu idejnih arhitektonsko urbanističkih skica. To znači da je na nekoliko listova crtežom i tekstom obrazložena ideja. Autori su studentske grupe od 4 – 6 studenata s raznih fakulteta. Na raspolaganju imaju 5 dana. Prijedlozi se izlažu pred profesorima – mentorima dva puta, na samom početku i prije završetka. Nakon toga, završene radove studenti javno izlažu stanovnicima.

 

Radovi se , uz katalog, izlažu u više gradova u zemlji i inozemstvu. Svi su trajno pohranjeni na web stranici www.anatomija-otoka.com. Kakve su reakcije domaćeg stanovništva na otocima na kojima su radjeni, u našim primjerima Visu i Lastovu ? Ukratko, reakcije su nikakve. Stanovnici rijetko reagiraju na te prijedloge iako su oni jednostavni, lako razumljivi i uvijek se odnose na postojeće situacije. Za razliku od lokalnog stanovništva, posjetitelji izložbi u drugim gradovima pokazuju zanimanje. Najbolji dokaz je nagrada ARTUR koju je Anatomiji otoka dodijelilo Društvo arhitekata Zagreba u prilično jakoj konkurenciji.

 

Gdje je nesporazum ? Zašto se bar lokalna vlast ne zainteresira za prijedloge koji su vrlo lako izvodljivi i ne zahtjevaju velika sredstva. Nemam neki jasan odgovor. Lokalne vlasti i djelomično financiraju te radove kroz financiranje udruga. Zašto onda, bar kurtoazno, ne porazgovaraju s izradjivačima. Bez obzira što su udruge registrirane na tim otocima i članovi sudjeluju u svakodnevnom životu, nikad se ne povede nikakav razgovor o tome.

 

Imali smo i slučaj realizacije jednog malog paviljona. Lokalna vlast je sudjelovala u programu, pomogla kod realizacije, svečano otvorila paviljon. Nakon samo nekoliko dana paviljon je devastiran. Ponovo je popravljen i opet devastiran ! U anonimnoj anketi su djaci koji su koristili paviljon priznali da im se svidja, da su ga koristili ali i da se nisu ponašali kako treba. Vrijedan objekt, dobiven besplatno na korištenje, uništen je.

 

Sigurno se postavlja pitanje što je tu krivo i ima li nekakve koristi od tih medjunarodnih radionica. Ja bih rekao da ima višestrukih koristi. To je najprije za same sudionike, studente i mentore. Oni su se upoznali, radili zajedno, sigurno ostvarili i kontakte za budućnost. Koristi su imali i neposredni organizatori, mladi otočani. Oni su organizirali domjenke na kojima se zajednički kuhalo, sviralo i plesalo. Materijalnu korist imao je i grad u kome se to odvijalo, smještaj , prehranu u restoranima, kupovanje u dućanima, iznajmljivanje opreme. Tu je i propaganda, širenje informacija o ljepoti, gostoljubivosti i prirodnim ljepotama.

 

Moje je mišljenje da treba biti strpljiv. Kapital je tu, projekti i ideje postoje. Treba vremena i dodatnih aktivnosti da bi se upozorilo na postojeće projekte. Koliko god domaći nisu izgledali zainteresirani oni ipak znaju da je nešto bilo što se bavilo njihovim otokom. Kad se ukaže prilika , netko će se sjetiti da upita ili pronadje informacije o tim prijedlozima.

 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška