Radionica Lastovo 2018. TEMPORALNE MREŽE ZAJEDNIČKOG

 

Govoreći o zajedničkom dobru, polazimo od četiri osnovna pitanja: kako
se određuje pripadnost zajednici (koja upravlja zajedničkim dobrom), što
je sadržaj zajedničkog dobra, kada i pod kojim uvjetima ga se može koristiti,
te koji je najbolji način odlučivanja o njemu. Za sve one koji tragaju za
odgovorima na ova pitanja otoci predstavljaju zanimljivu adresu: zbog svoje
prostorne ograničenosti otočna su društva oduvijek bila upućena na suradničke
i fleksibilne modele u korištenju raspoloživih resursa, dok je izloženost
otoka trajnim i privremenim migracijama iziskivala stalno propitivanje i rekonstituiranje
pojmova zajednice i zajedničkog. Moglo bi se reći da nepobitna,
čvrsta granica (otoka) uvjetuje mekše ili dinamičnije unutarnje granice, što
onda rezultira kompleksnim, kroz vrijeme vlasnički fluidnim mjestima i njihovim
mrežama – neposrednim predmetom ove radionice.
MREE ZAJEDNICKOG
Mikrolokalno, od tipologija stanovanja do inženjerskih rješenja, otok Lastovo
nam pruža relativno malo istražene, a vitalne primjere održavanja života na
otoku kroz višetisućljetnu povijest, uključujući i one primjere koji bi mogli i
trebali provocirati promišljanje budućih prostornih, ali i društvenih modela.
Tradicija zajedničkog korištenja ograničenih resursa na Lastovu pokazuje kako
se samoodrživo upravlja poljoprivrednim zemljištem, pomorskim dobrom,
prometom, otpadom, slivnim vodama, tradicionalnim manifestacijama, pa
čak i turizmom kao razmjerno novom pojavom koja uvjetuje sezonski karakter
mjesta odnosno njihovu višestrukost, što je dodatni konceptualni i planerski
izazov.
Lokacija projektnog zadatka je Selo, srednjovjekovno i do danas funkcionalno,
iako dijelom napušteno naselje smješteno na padini, u unutrašnjosti otoka.
Arhitektonski i urbanistički element od vitalne društvene važnosti u Selu jest,
primjerice, sular - velika terasa uz prvu stambenu etažu, u pravilu ograđena
dugim klupama za sjedenje i zasjenjena pergolom. Za svako susjedstvo postoji
po jedan – zajednički. Sulari su i značajne točke okupljanja na ruti tradicionalne
godišnje karnevalske svečanosti, Lastovskog poklada, kada se otvaraju
svima. Zajedno s putevima i trgovima, čine kompleksnu mrežu prostora s velikim
bogatstvom naslaganih identitetskih odrednica. Mogu poslužiti kao mapa
iz koje čitamo povijesni karakter čitavog naselja, ali i same ideje zajedničkog,
7. ANATOMIJA OTOKA 1
privatnog i javnog. Stalni i privremeni doseljenici u Selo ugrađuju u te već
hibridne prostore vlastite narative koji postepeno mijenjaju i dopunjuju mrežu.
Njezina nova identifikacija, određivanje suvremenog karaktera i spekulacija
oko modifikacije, prostori su za opažanje i reakciju.
ZADATAK
Zadatak radionice jest temeljem interpretativnih karata mreže gradskih prostora
pogodnih za različite oblike zajedničkog korištenja proučiti postojeće
prakse upravljanja i uvjete raspolaganja tim prostorima, a potom osmisliti minimalne
rekonstrukcijske zahvate, ali i predložiti nove oblike individualnog i
kolektivnog stvaralaštva i “performansa” koji bi obogatili i učvrstili mreže zajedničkog
utkane u fizičku strukturu naselja. Za veliko mjerilo bit će potrebno
identificirati različite grupe koje sačinjavaju dinamični mozaik zajednice i odrediti
njezine povezujuće značajke. Vodeći se primjerom karnevala, u malom se
mjerilu mogu osmisliti dodatni oblici interakcija i kolektivne prakse koji bi potaknuli
vantržišne vidove suradnje i dijaloga između ovih grupa poput turista,
sezonskih radnika, različitih kategorija “ukorijenjenog” stanovništva i skorijih
“došljaka”. Skup rezultata trebao bi činiti mozaik sačinjen od opipljivog pejzažno-
urbanističkog koncepta pogodnog za udomljavanje predloženih društvenih
praksi i neopipljivog, ali promišljenog ekonomskog mikro-modela koji
bi omogućio financiranje zamišljenih sadržaja i predstavljao oblik egalitarne i
solidarne interakcije. Lokalnoj zajednici ostaju korisne upute, konkretne ideje
za rekonstrukciju ili adaptaciju zgrada, promišljene intervencije u zajedničkim
prostorima, prijedlozi inventivnih načina održavanja sulara i javnih vrtova, mjesta
za razmjenu osobnih priča, mjesta za gradnju novih identiteta.
SUDJELOVANJE
Radionica je prvenstveno namijenjena studentima arhitekture, urbanizma, pejzažnog
projektiranja, humanističkih znanosti (posebno kulturne antropologije
i povijesti), dramskih umjetnosti i ekonomije. Polaznicima će na raspolaganju
stajati obimni pripremni materijali, dok će ih kroz analitičku i projektivnu fazu
zadatka voditi internacionalni i transdisciplinarni mentorski tim. U sklopu radionice
bit će održano nekoliko stručnih predavanja, a gostujući će predavači
prisustvovati internim prezentacijama radova. Za kraj je predviđena javna prezentacija.
Prijave na mail: info@anatomija-otoka.com
Aplikacija: životopis i motivacijsko pismo
Rok za prijave: do 30. lipnja 2018.
Kotizacija: 150,00 kn / 20,0 eura
(uključuje sudjelovanje u znanstveno-stručnom programu
simpozija i radionice, izlet i završnu zabavu)
Sva dodatna pitanja šaljite na e-mail adrese:
Mariana Bucat: udruga.bb@gmail.com
Boško Budisavljević: info@anatomija-otoka.com
VIDIMO SE NA LASTOVU! 7

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška