OTOK VIS VEĆI OD DVIJE OTOČNE DRŽAVE

OTOK VIS VEĆI OD DVIJE OTOČNE DRŽAVE

Dvije su otočne države (od ukupno 49) manje po površini od otoka Visa u Hrvatskoj. Zašto otoka Visa ? Zato jer je to otok na kojem planiramo osnovati Novu Issu – svjetski centar za otočni život i kulturu. Otok Vis je sjedište udruge "Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj" koja je već u 2012. godini planirala osnivanje svjetskog centra.
Najprije smo 5 godina na Visu organizirali međunarodne simpozije i radionice. Na taj smo način stvorili dokumentacijsku bazu o otočnim problematikama.Na radionicama smo ostvrarili 24 projekta specifična za situacije na otoku Visu. Nakon toga smo istu shemu primjenili na otok Lastovo, gdje su dosad održane 3 radionice i 2 simpozja, a 2020. planira se i treći.

Na Visu smo prešli na organizaciju Svjetskog centra za koji već godinu dana prikupljamo osnovne podatke. Neke od tih analiza mogu se vidjeti na našoj web stranici www.anatomija-otoka.com.


U ovoj analizi uspoređujemo dvije najmanje otočne države Tuvalu i Nauru s otokom Visom.

Otočna država Tuvalu ima površinu od 26,0 km2, a Nauru 21,0 km2. Vis ima površinu od 90,0 km2. Po broju stanovnika Vis je na posljednjem mjestu, ima 3.640 stanovnika. Nauru ima 9.300 a Tuvalu 11.460. Zanimljivo je da je i Vis početkom 19. stoljeća imao sličan broj stanovnika, oko 10.000. Otada se broj stanovnika konstantno smanjivao da bi danas imao oko 6.500 manje nego prije 210 godina. Razlozi za to smanjenje su razni. Najprije je bilo iseljavanje zbog bolesti vinove loze, koja je bila osnovna kultura otoka. Nakon toga je došao II. Svjetski rat, a poslije tog rata Vis je pretvoren u vojni otok na koji nije bilo pristupa, niti razvoja.


Na Tuvalu sredinom 19. stoljeća dolaze protestantski misionari, a 1892. godine Velika Britanija proglašava protektorat. 1. listopada. 1978. Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru Commonwealtha. Oko 1.000 turista godišnje posjeti Tuvalu (2016. 2.000 turista). Državni prihodi najviše dolaze od filatelije i davanja u zakup internet domene . BDP po stanivniku iznosi oko 1.100 $, u Hrvatskoj 12.480 $. Voćarstvo i ribarstvo su glavni gospodarski resursi.


Prvi naseljenici Naurua bili su Mikronezijci i Polinezijci prije više od 3 000 godina. Kršćanski misionari došli su na otok 1888. godine. 1970. godine, osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, te je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (per capita).

Nauru je svoju neovisnost stekao 1968. godine. Od 2001. godine, gospodarstvo se održava uz pomoć australske vlade, koja za uzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju.

Otok Vis naseljen je već više od 5000 godina. Prvu organiziranu državu osnovali su na Visu grčki kolonizatori koji su došli s otoka Sirakuze 490. godine prije Krista. Samostalni grčki polis zajedno s kasnijom rimskom vlašću trajao je oko 1000 godina. Nakon toga nema pozudanih povijesnih izvora sve do početka 10. stoljeća. Tad otok nastanjuju Hrvati koji su došli s dalmatinske obale. Arhitektura je pretežno renesansna koja se dalje razvija i slijedi europske stilove i razdoblja. Danas na Visu dominiraju dva grada , Vis i Komiža koji su smješteni na obali, a u unutrašnjosti ima 12-ak sela. Turizam kao glavni izvor prihoda jače se razvija tek nakon Domovinskog rata kad se ukida vojni status otoka. Uz turizam , stanivništvo se bavi poljoprivredom (vinogradi, masline, limuni i naranđe). Na Visu postoji srednja škola pa se za studij na fakultetima treba otići van otoka, u Split ili Zagreb.

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška