BLOG 2

 

SMIJE LI PRIHVATITI ?

Jean Nouvel versus alžirska baština

 

 

Nedavno je u francuskoj štampi objavljeno otvoreno pismo 400 alžirskih intelektualaca, arhitekata, urbanista, glumaca, umjetnika i drugih profesija koji žive diljem svijeta. Pismom se protestira protiv projekta revitalizacije Casbah d'Alger ( najstarijeg dijela grada Alžira ). Projekt je dogovoren između Pariške regije i grada Alžira. Nositelj izrade je poznati svjetski i francuski arhitekt Jean Nouvel.

 

U povijesti arhitekture ima primjera da jedan arhitekt planira cijeli grad. Od Ildefonsa Cerde, baruna Hausmanna, Luisa Khana, Lucia Coste i Oscara Niemayera i konačno Le Corbusiera. Cerda je maestralno postavio urbanističku shemu, Hausmann je na brutalan način probio pariška dvorišta i trasirao nove bulevare, Khan (Dacca), Costa (Brasilia) i Le Corbusier ( Chandigar, Alžir ) su imali livadu, tabulu rasu, za svoje ideje. Novi gradovi poput Novog Beograda i Novog Zagreba upravo doživljavaju svoju renesansu ( izložba u MoMa-i ) . Međutim ne znam za primjer da je jedan arhitekt dobio zadatak poput ovoga, za revitalizaciju najstarijeg dijela grada Alžira, strukture stare više stoljeća..

Ne bi bilo pošteno suditi unaprijed. Mi ne znamo koji je Nouvelov koncept. On je svakako jedan od arhitekata koji nemaju svoj "stil", što bi se donekle moglo reći, na primjer, za Gheryja. Ono što se u otvorenom pismu naglašava je Nouvelovo francusko porijeklo koje se veže na povijesne odnose Francuske i Alžira. Francuska je tri puta rušila alžirsku kazbu, između ostalog i jer je tu bio sakriven FLN ( Front narodnog oslobođenja Alžira ).

Svakako da se tu postavljaju dva pitanja. Prvo, može li jedna osoba, kako god talentirana i vizionarski nastrojena bila, uz velik broj referenci, sama ( misli se na cijeli ured i vanjske suradnike ) ustrojiti pravila revitalizacije jedne povijesne strukture, zaštićene Unescom.

Drugo, mogu li se nadvladati povijesni događaji u kojima su Francuzi odigrali veliku ulogu, prije negativnu nego pozitivnu, naročito u očima Alžiraca.

Nije jednostavno odgovoriti na ta pitanja, posebno kad nemamo nikakvu naznaku Nouvelove ideje. Što ako on ostavi kazbu u "statusu quo" i uz nevidljive dobro riješene infrastrukturne zahvate, predloži samo manje zahvate tipa Instituta arapskog svijeta u Parizu. Što ako on bude sve bazirao na dubinskoj i sveobuhvatnoj anketi mišljenja i stavova građana kazbe i cijelog grada Alžira.

Osobno sam vodio dvije studije sa sličnom tematikom. "Grad za rušenje – Zagreb, stanje, problemi,mogućnosti" (1978.) i "Urbanizam bez urbanista – Priština, slučaj Vranjevac i Labsko" (1987.) Radilo se o dijelovima grada koji su urbanističkim planovima bili predviđeni za rušenje. Samo što za to rušenje u planovima nije postojao rok. Naš je prijedlog bio dozvoliti da se svim stanovnicima na tim područjima dozvoli dogradnja stambenog prostora do gradskog prosjeka. Na taj način oni mogu čekati planirano rušenje. U zagrebačkom primjeru naselja Vrbici, preko puta današnjeg Filozofskog fakulteta, nestrpljivo veliko građevinsko poduzeće je odmah otkupilo zemljište i srušilo sve zatečene stambene objekte i jednostavno na postojećoj cestovnoj mreži izgradilo višestambene objekte P+4 i P+6. To je danas potpuni kaos. U drugom slučaju, poznatim Kozari bok i Kozari putevi, predlagali smo za Kozari puteve da se samo trasiraju koridori cesta i lokacije za školu i vrtić, a ostalo prepusti stanovnicima da grade kako su gradili u Kozari boku. Nije prihvaćeno i Kozari putevi su danas također kaos bespravne izgradnje. U slučaju Prištine za dva velika bespravno izgrađena naselja, također smo predlagali, danas popularnu "legalizaciju" i po istom modelu nastavak nove gradnje uz , na slobodnim parcelama izgradnju višestambenih objekata. Nije prošlo zbog poznatih revolucionarnih događaja.

Da se vratimo na kazbu. Osim navedenih razloga za i protiv tu očito veliku ulogu igra financijski model. Zašto su se udružili grad Alžir i Pariška regija ( Région Ile-de-France ) ? Sigurno zbog sredstava potrebnih za takav podhvat. Ni alžirska država ni grad Alžir sigurno ne mogu financirati takav projekt, odnosno takvu revitalizaciju. Pariška regija je daleko bogatija, a za očekivati je da ima i nekih drugih interesa (angažiranje građevinske operative,stručnjaka i slično). Također se može pretpostaviti da je ponuđena financijska pomoć Pariške regije bila uvjetovanje angažiranjem francuskog arhitekta. I tu se krug zatvara. Biti će zanimljivo pratiti nastavak tog pothvata.

Grupa alžirskih intelektualaca smatra da bi se Jean Nouvel trebao povući iz tog dogovora. Za Unescovu zaštitu smatraju da je nešto daleko, a život u kazbi je nešto stvarno. Uvjereni su da sami najbolje znaju kako sanirati postojeće loše stanje. Kroz taj proces nadaju se očistiti francuski utjecaj koji za njih ima najprije kolonijalne karakteristike.

 

U ovom dosjeu prilažu se tri pisma :

  1. Otvoreno pismo alžirskih intelektualaca Jeanu Nouvelu

  2. Odgovor Jeana Nouvela

  3. Odgovor na odgovor Jeana Nouvela

 

Uz ta tri pisma ima i nekoliko fotografija.

 

Ako imate neke odgovore i razmišljanja, pišite na email info@anatomija-otoka.com

 

Boško Budisavljević

 

Zagreb, 21.1.2019.

 

 


 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška