9. Anatomija otoka - Lastovo 2021
Poziv na simpozij
OTOCI I KRIZE – OTPORNOST I ODRŽIVOST OTOČNIH ZAJEDNICA
9. Anatomija otoka, Lastovo 2021.
Lastovo, 27. - 29. rujna 2021.
Pozivamo vas na 9. simpozij Anatomija otoka. Poziv je bio spreman još prošle godine, ali ga nismo poslali iz već i predobro poznatoga razloga, pandemije bolesti COVID-19. Krajem ovog ljeta ćemo se ipak okupiti, i to od 27. do 29. rujna na najudaljenijem nastanjenom hrvatskom otoku, Lastovu. Tema koju predlažemo nedvojbeno je aktualna: otoci i krize, pri čemu prije svega imamo na umu deinsularizaciju i ugroženu otočnost, ali i krizu koju je i na kopnu i na otocima izazvala pandemija i protuepidemijske mjere koje su nas insularizirale i zatekle pitanjem kako živjeti „novu“ svakodnevicu.
Odvojene od kopna, otočne zajednice naučile su živjeti same, a rizici i krize oduvijek su bile sastavnicom otočne egzistencije. Uobličivši održivu otočnu ekonomiju ograničenih resursa, otočani su izgradili vlastite identitetske smjernice i konačno obrazovali svoje, osamljene ali bogate i posebne otočne svjetove koji su se znali nositi s krizama. Okruženost morem proizvela je pritom posebnosti koje nisolozi objedinjuju u pojmu otočnosti. Otočnost, međutim, sve manje obilježava otoke, pogotovo one veće. Sve su bolje povezani, neki i premošteni, gotovo svi su uhvaćeni u infrastrukturne mreže, a s kopna dolaze novi otočani koji svoj kopneni identitet i način života ne mogu prekonoć zamijeniti otočnim. I dalje okruženi morem, otoci sve više sliče kopnu, na djelu je deinsularizacija. U sjeni toga procesa tiho nestaje i otočnost, otočna differentia specifica je u krizi.
Pojava/tema dokidanja insularnosti koje prijeti pretvaranju otoka u puke ekstenzije kopna, dobiva sve više prostora u otočnim studijama, posebice onima usmjerenim na otočnost i onima koje se kritički bave otočnom razvojnom politikom čiji nositelji otežane otočne uvjete života, rada i poslovanja smatraju „otočnim hendikepom“ i već desetljećima smišljaju mjere kako da ga uklone. Pandemija je u središte nisološkog interesa dovela još jednu temu. Desetljećima izloženi razvojnim mjerama deinsularizacije, otočani su se odjednom našli pred protuepidemijskim mjerama koje zahtijevaju striktnu insularizaciju.
Dugoročna deinsularizacija i ad hoc (re)insularizacija nalažu multidisciplinarno promišljanje otočnih zajednica u svim njihovim praktičnim i konceptualnim (samo)ostvarenjima. Takvo promišljanje nužno vodi do otočnih posebnosti, ali ne zanemaruje umreženost otočnih svjetova u šire društvene, kulturne, političke, ekonomske i demografske procese koji nadilaze prostorna ograničenja otoka.
Ovim simpozijem kojeg zamišljamo i kao forum, proširit ćemo etimologiju krize kao kratkotrajnog stanja „abnormalnosti“ prema označavanju trajne neizvjesnosti, a pitanja održivosti i otpornosti upotpuniti razmjenom različitih „kriznih“ iskustava. Postavit ćemo nekoliko osnovnih pitanja: jesu li deinsularizacija i otočnost međusobno isključive? Mogu li otoci biti dovoljno inovativni i samosvojni te odoljeti (prikrivenoj) politici razotočenja? Pri tom nećemo smetnuti s uma da se pitanja otočne gospodarske i društvene održivosti i otpornosti postavljaju već stoljećima i da su otočani uvijek uspijevali pronaći odgovore. Jesmo li, dakle, dovoljno tradicionalni u postavljanju pitanja i dovoljno inovativni u traženju odgovora?
Pitanja će biti još, jer ostajemo otvoreni i ostalim „vječnim“ otočnim temama:
Otočna istraživanja u Hrvatskoj i moguća akademska institucionalizacija (usporedba s EU i ostalim međusveučilišnim inicijativama stvaranja nisološkoga znanja)
Migracije i otoci – otok kao usputna stanica ili cilj migranata; digitalni nomadi; privremeno stanovništvo
Raznovrsnost identifikacijskih procesa – dinamika identifikacijskih procesa u lokalnim, translokalnim i virtualnim kontekstima; kreiranje i aktiviranje zajedništva otočana koji pripadaju različitim generacijama i imaju raznolika iskustva bivanja na otoku
Sraz tradicije i suvremenosti – upravljanje otočnim razvojem u kontekstu strateških planova i lokalnih praksi
Krize u povijesnoj perspektivi – povijesna iskustva otočnih zajednica u teškim vremenima
Sezonalnost života na otocima – od otočnog života određenog sezonskim ritmovima prema turizmom određenoj sezonalnosti; turistički kapaciteti; napušteni stambeni i proizvodni objekti; prednosti i nedostatci turistifikacije u životu otočana; odnos povremeno korištenih i stalnih objekata
Deinsularizacija otočnih svjetova – povezanost s kopnom; kopneni infrastrukturni sustavi na otocima; identitet novih otočana; kopneni modeli zdravstva i školstva na malim i velikim otocima; otočna ekonomija: samodostatnost vs. specijalizacija
Kriza otočnosti – problemi (ne)razumijevanja otočnosti u znanstvenim, literarnim i popularnim poimanjima; otočnost 21. stoljeća; reaktivna vs. proaktivna otočna razvojna politika; pametni otoci?
Otočni ekosustav u vremenima krize – zaštićena područja na otocima; posljedice klimatskih promjena; bioraznolikost i otočna poljoprivreda; upravljanje prirodnim resursima; naseljavanje alohtonih životinjskih vrsta;
Uzimajući u obzir suvremenu fluidnost lokalnosti i stoga nepredvidljivost razina na kojima se otoci reprezentiraju, 9. Anatomija otoka poziva sve zainteresirane mislioce otoka, stručne, aktivističke i znanstvene provenijencije da se uključe u raspravu.
MJESTO I VRIJEME
Mjesto Lastovo, Društveni centar, 27. do 29. rujna 2021.
JEZICI
Službeni jezici simpozija su hrvatski i engleski. Organizator skupa osigurat će simultano prevođenje.
SLANJE PRIJAVE
Prijave na hrvatskom i engleskom jeziku pošaljite elektroničkom poštom na adresu info@anatomija-otoka.com.
Rok za prijavu: 28. lipnja 2021.
PRIJEDLOG IZLAGANJA
§ Ime i prezime izlagača/izlagačice
§ Institucija (nije nužno)
§ Internetska stranica (osobna ili institucije –nije nužno)
§ Broj telefona/mobitela
§ E-pošta
§ Vrsta izlaganja (individualna, panel)
§ Naslov
§ Potrebna tehnička oprema (PC ili Mac, projektor, audio)
§ Jezik izlaganja
§ Sažetak izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku (do 300 riječi)
§ Kratki životopis na hrvatskom i engleskom jeziku (do 150 riječi)
Pojedinačna izlaganja bit će uklopljena u tematski povezane sesije u trajanju od sat i pol. Za svako od prijavljenih izlaganja predviđeno je 20 minuta te 10 minuta za raspravu odmah nakon izlaganja.
PANELI
Potičemo prijave izlaganja tematski povezanih u panele. Pojedinačni paneli mogu trajati do dva sata i obuhvatiti od tri do pet izlaganja nakon čega slijedi rasprava. Prijave izlagača u panelu također trebaju imati do 300 riječi, a treba ih slati zajedno s naslovom panela i kratkim opisom samoga panela (do 300 riječi).
Programski i organizacijski odbor obavijestit će predlagače o prihvatu izlaganja do 5. srpnja 2021.
KOTIZACIJA
Kotizacija po osobi iznosi 300 kn, za studente 150 kn. U kotizaciju je uključena organizacija simpozija, knjižica sažetaka, izlet te završna večera.
Troškove prijevoza i smještaja sudionici snose sami.
Članovi udruge „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ ostvaruju 20 % popusta na kotizaciju.
Svi zainteresirani Lastovci i Lastovke, a posebno članovi/članice lokalnog organizatora, Udruge „Dobre Dobričević“, pozvani su na simpozij.
PROGRAMSKI I ORGANIZACIJSKI ODBOR
dr. sc. Marina Blagaić Bergman
dr. sc. Anica Čuka
dr. sc. Sanja Klempić Bogadi
Ivana Marčeta Frlan, MA
dr. sc. Tomislav Oroz
dr. sc. Ana Perinić Lewis
dr. sc. Sonja Podgorelec
dr. sc. Nenad Starc
Sean Turner, MA
ORGANIZATORI
Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj, Vis
Udruga za promicanje kulture i umjetnosti „Dobre Dobričević“, Lastovo
SUORGANIZATORI
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru
