AKTIVNOSTI ANATOMIJE OTOKA NA  VISU

Rubrika IZLOŽBA : POPIS OTOČNIH DRŽAVA

Rubrika NOVOSTI : Otočne države

AKTIVNOSTI ANATOMIJE OTOKA NA  LASTOVU

SNIMCI SVIH PREDAVANJA SU NA LINKU

https://meduza.carnet.hr/index.php/media/videos?pack=566 

 

ANATOMIJA OTOKA VIS


 
PROJEKT NOVA ISSA 2019
49 otočnih država : Popis država, površine, broj stanovnika i imena glavnih gradova mogu se pogledati u rubrici IZLOŽBA.
Informacije o pojedinim otočnim državama prezentiraju se u rubrici NOVOSTI.

 

Novosti

11.11.2019.

Papua Nova Gvineja - Filipini - Novi Zeland

Papua Nova Gvineja 462.840 km2 4,927.000 st. Glavni grad Port Moresby Filipini 300.076 km2 100.981.437 st. Glavni grad Manila Novi...

Detaljnije
09.11.2019.

Japan i Ujedinjeno kraljevstvo

Japan i Ujedinjeno kraljevstvo  Japan 377.835 km2 127.450.000 st. glavni grad Tokyo Ujedinjeno Kraljevstvo 243.610 km2 65.648.100 st....

Detaljnije
08.11.2019.

Malta

Malta 316 km2   404.500 st. Glavni grad Valletta 5.700 stanovnika Malta ima polovicu stanovnika Zageba. Ova država u...

Detaljnije
07.11.2019.

Madagaskar druga po veličini otočna država na svijetu iza Indonezije

Madagaskar druga po veličini otočna država na svijetu iza Indonezije 587.040 km2 17.501.871 st. Glavni grad...

Detaljnije
06.11.2019.

Tuvalu - druga najmanja otočna država na svijetu

Tuvalu druga najmanja otočna država na svijetu 26 km2 11.468 st. Glavni grad Vaiaku na atolu Funafuti   Sredinom 19. stoljeća na...

Detaljnije

Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti

Šime PERIČIĆ

(izbor iz izvornog znanstvenog članka odabrao Boško Budisavljević )

Prvi nastavak.


Otok ulazi u povijest onoga trenutka kada ga koloniziraju Grci sa Sicilije, s najmanje 600 osoba. Neki tvrde da je u antici, za rimske vladavine otokom, njega nastavalo 7.000 ljudi:

Poslije doseljenja Hrvata na otok oni se stoljećima stapaju sa stareničkim, grčko-rimskim pučanstvom. Već u X. st. Vis je posve hrvatski grad. Tada ga napadaju i razaraju Mlečani, te dio njegova pučanstva odvode u ropstvo. Komiža se prvi put spominje u XII. stoljeću.

Napad Katalonaca na otok god. 1483. stajao ga je gubitka velikog broja stanovnika u unutrašnjosti otoka (Velo selo) i otada njihovo pučanstvo postupno naseljava luke Vis i Komižu. Početkom XVI. st. na otoku obitavalo 1.000 odnosno 1.200 stanovnika, koje je znalo dostići i brojku od 1.500 osoba. Prvi pouzdaniji brojčani podatak potječe iz 1637. godine koji kazuje da u naselju Vis obitava samo oko 1.000 stanovnika. Prigoda za doseljenje novog pučanstva ukazala se sredinom XVII. st., za trajanja Kandijskog rata. Tada je na otok doseljeno 40-tak obitelji iz Makarskog primorja. Ono je činilo posebnu skupinu, tzv. “nove stanovnike”, obdarene stanovitim povlasticama od strane mletačkih vlasti. 1698. god. samo u Komiži obitavalo 1.800 duša. . 1736. naselje Vis obitavalo 2.000. a Komižu pak 1.338 stanovnika. 1782. god. u tri zaselka Visa živi 460 obitelji s 2.300, a u Komiži pak 320 obitelji s 1.460 članova.

 

Engleska uprava otokom (od 1809.) privlačila je na njega velik broj avanturista i poslovnih ljudi pa je za nekoliko godina broj njegovih stanovnika porastao na čitavih 12.000. 1813. god. je u Visu zabilježena nazočnost 4.270 stanovnika. Jamačno je slično bivalo i u Komiži, pa je tada otok vjerojatno nastanjivalo oko 8.000 ljudi. 1910. bilo je 10.107 stanovnika na otoku, vrhunac naseljenosti.

 

Zanimljivo je pak da je 1928. god. započet pokušajni uzgoj raznog graška na poljima Komiže. To se iskazalo korisnim i unosnim. Do 1937. dakle u deset godina, ondje je proizvedeno čak 25 vagona zimskog graška, koji je najvećim dijelom prodavan izvan otoka.

 

Grčki filozof Agatarhial još u III. st. prije Krista bilježi da se na Issi (Visu), otoku na Jadranu, proizvodi vino koje se uspoređuje sa svim ostalim tada poznatim vinima. Štoviše, ono se pokazalo najboljim od svih. 1771. A. Fortis je posjetio otok i zabilježio da se ondje pravi vino osrednje kakvoće. No vrhunac uzgoja vinove loze na otoku uslijedio je nekako oko 1890. godine, kad je ona pokrivala površinu od čitavih 4.697 jutara (u općini komiškoj 1.438, a u viškoj 3.259). Naime, poznato je da je 1888. god. na otoku proizvedeno blizu 100.000 hektolitara. gotovo četiri puta više nego li dvadesetak godina ranije. Na izložbi u Gentu 1903. god. viško je vino predstavljalo Dalmaciju. To je još više pronijelo glas o kakvoći viških vina. Za vrijeme prvog svjetskog rata filoksera je gotovo zatrla otočke vinograde, to prije što ih nije imao tko obrađivati i štititi od nametnika. Na otoku 1938. god. proizvedeno čak 150.000 hl vina, što predstavlja vrhunac njegove proizvodnje u prošlosti.

 

Zacijelo je i prije kao u XVIII. st. vladalo uvjerenje pučanstva otoka da tamošnja klima ne pogoduje uzgoju masline, pa je stoga nije ni uzgajalo, unatoč usrdnom uvjeravanju mletačkih vlasti. Ni druge voćke, izuzev rogača, do XVIII. st. nisu uzgajane u znatnijoj mjeri. Tijekom toga stoljeća bivao je na otoku manji broj stabala južnog voća (limuni, naranče) i krušaka. Rogač je uzgajan na neplodnom, neobradivom tlu otoka još od grčke kolonizacije, što je, dakako, nastavljeno i poslije. Zna se pak da je 1923. god. u hvarskom kotaru bilo 53.542 stabla rogača, od kojih je svakako znatan broj rastao na Visu. Ipak, postoji tvrdnja mjerodavnog stručnjaka daje u međuratnom razdoblju, u rodnoj godini, samo pučanstvo općine Komiža bralo i preko 20 vagona rogača. Pored rogača, na otoku nije nedostajalo ni nekih drugih voćaka – smokava, trešanja, krušaka, bajama i drugih. Sredinom XIX. st. na otoku raslo 1.600 stabala smokava i 700 stabala bajama. Tada se ondje počela poklanjati i veća pozornost uzgoju murava. Njih je 1852. bilo 450, da bi pak sljedećih godina bilo zasađeno nekoliko tisuća njenih mladica. Njihov je uzgoj bio namijenjen isključivo proizvodnji svilenih buba, odnosno svile.

(kraj prvog nastavka)

 

 

ANATOMIJA OTOKA

Udruga Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj osnovana je 2011. godine na otoku Visu.

Aktivnosti udruge Anatomija otoka u razdoblju 2012. - 2016. mogu se pratiti klikom na ARHIVA u gornjem desnom uglu naslovnice.

Tu su svi podaci s međunarodnih simpozijia i radionica, sažeci svih izlaganja, biografije svih sudionika, studentski radovi ( 24 rada ) , videoradovi i video snimci svih izlaganja i okruglih stolova.

Za program Anatomija otoka 2012. - 2016. udruga je dobila nagradu ARTUR 2016. Društva arhitekata grada Zagreba.

 

Udruga Anatomija otoka u suradnji s udrugom Dobre Dobričević organizirala je međunarodnu studentsku radionicu 2017. godine na Lastovu.

Nakon toga je organiziran prvi međunarodni simpozij i radionica 2018. godine također na Lastovu.

Program na Lastovu planira se i sljedeće četiri godine.

Aktivnosti u 2017. i 2018. godini mogu se vidjeti klikom na 2018. u gornjem desnom uglu naslovnice.

Aktivnosti u 2019. moći će se pratiti klikom na 2019.

 

Svi prijedlozi i primjedbe te upiti mogu se slati na email info@anatomija-otoka.com

 

 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška