AKTIVNOSTI ANATOMIJE OTOKA NA  VISU

Rubrika IZLOŽBA : POPIS OTOČNIH DRŽAVA

Rubrika NOVOSTI : Otočne države

AKTIVNOSTI ANATOMIJE OTOKA NA  LASTOVU

SNIMCI SVIH PREDAVANJA SU NA LINKU

https://meduza.carnet.hr/index.php/media/videos?pack=566 

 

ANATOMIJA OTOKA VIS


GOOGLE ANALITICS

Pregledom korištenja stranice www.anatomija-otoka.com vidi se da je u zadnjih 90 dana bilo 30% novih korisnika i 70% povratnika. Po zemljama 80% korisnika je iz Hrvatske, 10% iz Sjedinjenih država i po 3% iz Kine, Francuske i Italije.

Po gradovima najviše korisnika je iz Zagreba, 48%, Rijeke 19%, Zadra, Rima, Phoenixa, Los Angelesa i Pule po 3%.

U zadnjih 7 dana posjećenost stranice je od 5 – 9 posjetitelja dnevno. Unutar mjeseca studenog bila su 103 korisnika, od kojih 68% koriste laptop a 31% mobitel.

Obzirom na ključnu temu , projekt "Nova Issa – centar za otočni život i kulturu" posjet i interes čini se zadovoljavajući. Sam projekt se još traži te istraživanje pojedinih otočnih država prikazanih u rubrici NOVOSTI doprinosi definiranju prostora i cilja istraživanja.

Voditelj projekta

Boško Budisavljević

 
 
PROJEKT NOVA ISSA 2019
49 otočnih država : Popis država, površine, broj stanovnika i imena glavnih gradova mogu se pogledati u rubrici IZLOŽBA.
Informacije o pojedinim otočnim državama prezentiraju se u rubrici NOVOSTI.

 

Novosti

24.11.2019.

Kuba

Kuba 100.860 km2 11.184.023 st. Glavni grad Havana   Ako je Island jedna od najidiličnijih otočnih država, Kuba je sigurno jedna...

Detaljnije
22.11.2019.

Island

Island 103.125 km2 348.580 st. Glavni grad Reykjavik   Nešto potpuno miroljubivo ! Otočna država s 350.000 stanovnika,...

Detaljnije
15.11.2019.

Irska

Irska 70.273 km2   4.588.252 st.   Glavni grad Dublin   Otočna država Irska ima isti broj stanovnika kao i...

Detaljnije
11.11.2019.

Papua Nova Gvineja - Filipini - Novi Zeland

Papua Nova Gvineja 462.840 km2 4,927.000 st. Glavni grad Port Moresby Filipini 300.076 km2 100.981.437 st. Glavni grad Manila Novi...

Detaljnije
09.11.2019.

Japan i Ujedinjeno kraljevstvo

Japan i Ujedinjeno kraljevstvo  Japan 377.835 km2 127.450.000 st. glavni grad Tokyo Ujedinjeno Kraljevstvo 243.610 km2 65.648.100 st....

Detaljnije

Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti

Šime PERIČIĆ

(izbor iz izvornog znanstvenog članka odabrao Boško Budisavljević )

Drugi nastavak

 

Sitno stočarstvo (ovce, koze) bilo je ondje nazočno još u antici. Na otocima Hvaru i Visu 1824. god. napasano 2.600 koza, što se držalo pogubnošću za njihovo raslinje i usjeve. Iz ovoga slijedi spoznaja da poslije 1827. na otoku naglo opada broj ovaca, a da je naspram tomu porastao broj koza. Pored sitnog blaga pučanstvo je tada počelo držati magarce, mule i konje, te također manji broj goveda i svinja. Tek od dvadesetih godina prošlog stoljeća uzgoj pčela na otoku poprima veću živost, kad austrijske vlasti njega živo zagovaraju. Otada se ondje bilježi izrada manjih količina meda i žutog voska, nekako podjednako u obje općine. Tako se znade da je tada na otoku godišnje pravljeno 1.827 oka meda i 709 oka voska, što je bila itekako velika količina. Godine 1910. je u političkom kotaru Hvar zabilježeno postojanje preko tisuću košnica, pa je za pretpostaviti daje dobar dio njih bio na otoku Visu. Jamačno je upravo tada uslijedio “labuđi pjev” te djelatnosti na otoku, koja je potom gotovo sasvim zapuštena. Do sredine XIX. st. murvin se svilac na otoku uzgajao samo za domaće potrebe. Od njega se u kućnoj radinosti pravila sirova svila, te plele čarape i rukavice . Ta je proizvodnja živnula oko I860. kada je uslijedila velika promičba austrijskih vlasti u tom smislu. Te godine je proizvodnja kokona svilenih buba na otoku dostigla 800 funti. Odmah zatim ona počinje jenjavati. God. 1861. u viškoj je općini izrađeno 372, a u komiškoj pak samo 6 libri čahurica, da bi sljedeće godine u prvoj bilo napravljeno 196 libri, a u potonjoj nijedna. Zacijelo se ona više nikad nije oporavila, jer je potonja izvješća niti ne spominju.

 

U prvoj polovici XVIII. stoljeća u Mletke je povremeno odvožene prilične količine drva. Samo u desetIjeću 1735.-1744. s otoka je na 62 broda, onamo odvezeno 3.848, a u sljedećih deset godina (1745.-1754.) čak 15.737 kara drva za loženje, napose u pekarama kruha.

 

Na isejskim novcima iz III. st. prije Krista su jelen i košuta, što može značiti da je ondje tada bilo tih šumskih životinja. Nadalje, još u srednjem vijeku je na Visu i Biševu bio uobičajen lov na sokolove. Koliko je taj bio značajan pokazuje i činjenica da je bio davan u zakup.

 

Ribarstvo Višana može se kako-tako pratiti tek od XV. st. Poslije navale Katalonaca 1483., kada je preostalo tamošnje, reklo bi se brdsko pučanstvo, preselilo u dvije najveće luke – Sv. Juraj i Komižu, ribolov dobiva znatan polet. Komižani su postali najvičnijim uporabi "vojgi" (vrsta ribarskih mreža). Ulov tim mrežama bio je vrlo učinkovit, što je izazvalo zavist "tratara" (druga vrsta ribarskih mreža) . U jednom izvješću iz 1559. kaže se da je godišnji prihod hvarske komune 80.000 dukata, od čega se 20.000 pribavljalo ribolovom, jamačno zahvaljujući najvećim dijelom ribarima otoka Visa. Samo od prihoda iz lovišta Trešnjevac kod Biševa sagrađena je 1585. u Komiži utvrda Sv. Nikole. Navodno je najobilatiji ulov uslijedio 1833. , kada su samo komiški ribari oko Biševa ulovili oko 50 milijuna srdela. Već 1859. tamošnji ribari raspolažu s 244 brodice, 46 trata i 106 vojgi, više komiški nego oni viški. Vrijednost ulova plave ribe tamošnjih ribara u četvero-godištu 1857.-1860. iznosila je 532.427 fiorina, što je činilo gotovo polovicu čitave Dalmacije. Za vrijeme talijanske okupacije otoka ulov je srdela bivao vrlo slab. Unatoč činjenici što je Brijunskom konvencijom 1923. ograničeno pravo Komižana na ribarenje, kada je samo njihovih 40 brodica s mrežama stajačicama za ulov srdela smjelo odlaziti u vode Palagruže, koje je pripala Italiji, ribolov je bivao značajnim izvorom prihoda otočkog pučanstva . Već 1859. tamošnji ribari raspolažu s 244 brodice, 46 trata i 106 vojgi, više komiški nego oni viški.

 

Tek pred prvi svjetski rat je tunolovu pridavana veća pozornost od strane otočkih ribara. Tako 1911. na otoku ima 15 mreža za ulov tonida, većinom stajaćica. Količine ulova tuna nisu poznate. Taj ulov nastavljen je i u međuraću, ali je i tada on bivao tako skroman da je jedva vrijedan spomena. Iako su jastozi lovljeni u vodama Visa, 1894. je Frane Balica u Komiži uspostavio umjetno uzgajalište istih. Njegov ribnjak se brzo pročuo Monarhijom kakvoćom uzgajanih jastoga, te ga je nadvojvoda Karlo zamolio da bude snabdjevač dvora jastozima. Sve to svjedoči da je Komiža od kraja prošlog stoljeća do drugog svjetskog rata bila središtem ribarstva Dalmacije.

 

(kraj drugog nastavka)

 

 

 

 

 

 

Razvitak gospodarstva otoka Visa u prošlosti

Šime PERIČIĆ

(izbor iz izvornog znanstvenog članka odabrao Boško Budisavljević )

Prvi nastavak.


Otok ulazi u povijest onoga trenutka kada ga koloniziraju Grci sa Sicilije, s najmanje 600 osoba. Neki tvrde da je u antici, za rimske vladavine otokom, njega nastavalo 7.000 ljudi:

Poslije doseljenja Hrvata na otok oni se stoljećima stapaju sa stareničkim, grčko-rimskim pučanstvom. Već u X. st. Vis je posve hrvatski grad. Tada ga napadaju i razaraju Mlečani, te dio njegova pučanstva odvode u ropstvo. Komiža se prvi put spominje u XII. stoljeću.

Napad Katalonaca na otok god. 1483. stajao ga je gubitka velikog broja stanovnika u unutrašnjosti otoka (Velo selo) i otada njihovo pučanstvo postupno naseljava luke Vis i Komižu. Početkom XVI. st. na otoku obitavalo 1.000 odnosno 1.200 stanovnika, koje je znalo dostići i brojku od 1.500 osoba. Prvi pouzdaniji brojčani podatak potječe iz 1637. godine koji kazuje da u naselju Vis obitava samo oko 1.000 stanovnika. Prigoda za doseljenje novog pučanstva ukazala se sredinom XVII. st., za trajanja Kandijskog rata. Tada je na otok doseljeno 40-tak obitelji iz Makarskog primorja. Ono je činilo posebnu skupinu, tzv. “nove stanovnike”, obdarene stanovitim povlasticama od strane mletačkih vlasti. 1698. god. samo u Komiži obitavalo 1.800 duša. . 1736. naselje Vis obitavalo 2.000. a Komižu pak 1.338 stanovnika. 1782. god. u tri zaselka Visa živi 460 obitelji s 2.300, a u Komiži pak 320 obitelji s 1.460 članova.

 

Engleska uprava otokom (od 1809.) privlačila je na njega velik broj avanturista i poslovnih ljudi pa je za nekoliko godina broj njegovih stanovnika porastao na čitavih 12.000. 1813. god. je u Visu zabilježena nazočnost 4.270 stanovnika. Jamačno je slično bivalo i u Komiži, pa je tada otok vjerojatno nastanjivalo oko 8.000 ljudi. 1910. bilo je 10.107 stanovnika na otoku, vrhunac naseljenosti.

 

Zanimljivo je pak da je 1928. god. započet pokušajni uzgoj raznog graška na poljima Komiže. To se iskazalo korisnim i unosnim. Do 1937. dakle u deset godina, ondje je proizvedeno čak 25 vagona zimskog graška, koji je najvećim dijelom prodavan izvan otoka.

 

Grčki filozof Agatarhial još u III. st. prije Krista bilježi da se na Issi (Visu), otoku na Jadranu, proizvodi vino koje se uspoređuje sa svim ostalim tada poznatim vinima. Štoviše, ono se pokazalo najboljim od svih. 1771. A. Fortis je posjetio otok i zabilježio da se ondje pravi vino osrednje kakvoće. No vrhunac uzgoja vinove loze na otoku uslijedio je nekako oko 1890. godine, kad je ona pokrivala površinu od čitavih 4.697 jutara (u općini komiškoj 1.438, a u viškoj 3.259). Naime, poznato je da je 1888. god. na otoku proizvedeno blizu 100.000 hektolitara. gotovo četiri puta više nego li dvadesetak godina ranije. Na izložbi u Gentu 1903. god. viško je vino predstavljalo Dalmaciju. To je još više pronijelo glas o kakvoći viških vina. Za vrijeme prvog svjetskog rata filoksera je gotovo zatrla otočke vinograde, to prije što ih nije imao tko obrađivati i štititi od nametnika. Na otoku 1938. god. proizvedeno čak 150.000 hl vina, što predstavlja vrhunac njegove proizvodnje u prošlosti.

 

Zacijelo je i prije kao u XVIII. st. vladalo uvjerenje pučanstva otoka da tamošnja klima ne pogoduje uzgoju masline, pa je stoga nije ni uzgajalo, unatoč usrdnom uvjeravanju mletačkih vlasti. Ni druge voćke, izuzev rogača, do XVIII. st. nisu uzgajane u znatnijoj mjeri. Tijekom toga stoljeća bivao je na otoku manji broj stabala južnog voća (limuni, naranče) i krušaka. Rogač je uzgajan na neplodnom, neobradivom tlu otoka još od grčke kolonizacije, što je, dakako, nastavljeno i poslije. Zna se pak da je 1923. god. u hvarskom kotaru bilo 53.542 stabla rogača, od kojih je svakako znatan broj rastao na Visu. Ipak, postoji tvrdnja mjerodavnog stručnjaka daje u međuratnom razdoblju, u rodnoj godini, samo pučanstvo općine Komiža bralo i preko 20 vagona rogača. Pored rogača, na otoku nije nedostajalo ni nekih drugih voćaka – smokava, trešanja, krušaka, bajama i drugih. Sredinom XIX. st. na otoku raslo 1.600 stabala smokava i 700 stabala bajama. Tada se ondje počela poklanjati i veća pozornost uzgoju murava. Njih je 1852. bilo 450, da bi pak sljedećih godina bilo zasađeno nekoliko tisuća njenih mladica. Njihov je uzgoj bio namijenjen isključivo proizvodnji svilenih buba, odnosno svile.

(kraj prvog nastavka)

 

 

ANATOMIJA OTOKA

Udruga Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj osnovana je 2011. godine na otoku Visu.

Aktivnosti udruge Anatomija otoka u razdoblju 2012. - 2016. mogu se pratiti klikom na ARHIVA u gornjem desnom uglu naslovnice.

Tu su svi podaci s međunarodnih simpozijia i radionica, sažeci svih izlaganja, biografije svih sudionika, studentski radovi ( 24 rada ) , videoradovi i video snimci svih izlaganja i okruglih stolova.

Za program Anatomija otoka 2012. - 2016. udruga je dobila nagradu ARTUR 2016. Društva arhitekata grada Zagreba.

 

Udruga Anatomija otoka u suradnji s udrugom Dobre Dobričević organizirala je međunarodnu studentsku radionicu 2017. godine na Lastovu.

Nakon toga je organiziran prvi međunarodni simpozij i radionica 2018. godine također na Lastovu.

Program na Lastovu planira se i sljedeće četiri godine.

Aktivnosti u 2017. i 2018. godini mogu se vidjeti klikom na 2018. u gornjem desnom uglu naslovnice.

Aktivnosti u 2019. moći će se pratiti klikom na 2019.

 

Svi prijedlozi i primjedbe te upiti mogu se slati na email info@anatomija-otoka.com

 

 

Organizatori

Suorganizatori

Financijska podrška